Predstavljen novi Hrvatski etički kodeks odnosa s javnošću

Novi Hrvatski etički kodeks odnosa s javnošću predstavljen je kroz interaktivnu panel raspravu u sklopu Masterclassa u organizaciji Veleučilišta Edward Bernays i Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ). Na Masterclassu, u prepunoj dvorani Veleučilišta, okupili su se predstavnici struke odnosa s javnošću, članovi Hrvatske udruge za odnose s javnošću, studenti i profesori te druge zainteresirane javnosti.

Prijedlog novog Kodeksa rezultat je rada članova Suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ), koji su se vodili globalnim preporukama međunarodnih etičkih kodeksa. Predsjednik Suda časti HUOJ-a, mr. sc. Zdeslav Milas (Veleučilište Edward Bernays) te članica Suda časti HUOJ-a, Katarina Leko (Veleučilište Edward Bernays) sudjelovali su u panel raspravi zajedno s predsjednikom HUOJ-a, Mariom Aunedi Medekom (Val grupa), bivšom predsjednicom HUOJ-a, prof. dr. sc. Anom Tkalac Verčič (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) te bivšom predsjednicom Suda Časti HUOJ-a, Kristinom Laco (Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri). Panel je moderirala članica Suda časti HUOJ-a, Sanda Kuhtić Nalis (Zagrebačka burza).

Prodekan Zdeslav Milas naglasio je kako je riječ o dokumentu koji postavlja etičke norme i načela profesionalnog rada svih stručnjaka za odnose s javnošću, ne samo članova HUOJ-a. „Prošlo je deset godina od posljednjeg revidiranja etičkog kodeksa unutar HUOJ-a, društvo se promijenilo, struka se promijenila, živimo u digitalnom dobu gdje je, između ostalog, fake news veoma prisutan, stoga je došlo vrijeme da se postojeći etički kodeks presloži i osvježi. Dodatno smo naglasili istinoljubivost kao prvu od šest ključnih normi u odnosima s javnošću, a iz postojećeg etičkog kodeksa zadržali 80% etičkih normi; razlika je u konciznosti i jasnoći koje bi trebale pridonijeti upotrebnoj prisutnosti dokumenta u svakodnevici stručnjaka za odnose s javnošću.“

Hrvatski etički kodeks odnosa s javnošću postavlja temeljne vrijednosti djelovanja stručnjaka za odnose s javnošću, a Sud časti HUOJ-a preuzima na sebe zadaću objavljivati detaljnije smjernice za rad i djelovanje stručnjaka za odnose s javnošću u konkretnim situacijama. Kodeks sadrži dvadesetak etičkih normi, od čega je njih šest ključnih.

„Uloga komunikatora, kada promatrate razdoblje unatrag 30-50 godina, svakim danom postaje sve važnija i društveno relevantnija, stoga i mi kao komunikatori trebamo imati uređenije odnose, način na koji radimo i standard koji je bitno jasno postaviti i iskomunicirati. Presretan sam i ponosan na novi kodeks, teško je napraviti dokument koji je kraći, pametniji, sveobuhvatniji i mislim da smo to i postigli. Rekao bi da je etika u odnosima s javnošću nulta točka, nešto što moramo imati prije nego uopće počnemo razgovarati o tome što je struka odnosa s javnošću danas. Veća važnost podrazumijeva i veću odgovornost, osobnu, ali i društvenu“, naglasio je Mario Aundi Medek, dodavši kako mu je izuzetno drago što je istina načelo koje je naglašeno u kodeksu, jer je upravo to naslovna tema KOMferencije HUOJ-a koja će se održati od 30. studenog do 2. prosinca u Splitu.

Panelisti su naglasili zašto je etički kodeks struke bitan, kolika je važnost edukacije o etici u odnosima s javnošću te koje su to najveće etičke dvojbe s kojima se praktičari suočavaju danas, ali i s kojima će se susretati u budućnosti.

„Etičke dvojbe postojale su prije 20 godina, kao što postoje i sada, promjene koje su se desile u društvu promijenile su fokus tih dvojbi. Komunikatori se nalaze između klijenata te javnosti, istina je samo jedna, činjenice su činjenice, međutim očekivanja klijenta i javnosti teško je pomiriti. Kompas kojim se u tome možemo voditi, osim etičkih normi, jest sustav vrijednosti te osobna odgovornosti, da biramo svjesno ne raditi ništa što je protiv onoga što je naš sustav vrijednosti. Kada u sve to uključimo umjetnu inteligenciju ulazimo u svijet koji nam je poprilično novi i nepoznat, sve što se događa, događa se bez nadzora i kontrole, kao posljedica komunikacija prestaje biti osobna, interpersonalna kao što je bila do sada, etičke dvojbe se u tom slučaju ne adresiraju adekvatno. Informacije koje dobivamo primjerice kroz ChatGPT često ulaze u faze izmišljanja i fantaziranja, stoga ih uvijek treba veoma dobro provjeriti“, zaključuje Kristina Laco.

Javna rasprava o prijedlogu novog Hrvatskog etičkog kodeksa odnosa s javnošću otvorena je do 25. studenoga, a detalje možete pronaći na linku.