U okviru svečane sjednice Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske naglašena je važnost stručnih studija te veleučilišta i visokih škola za sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj te su dodijeljena priznanja i nagrade organizacijama i pojedincima koji su sustavno pridonosili razvoju veleučilišta, visokih škola i stručnih studija u Republici Hrvatskoj.
Najviše priznanje, Zlatna plaketa Vijeća dodijeljena je Vladi Republike Hrvatske za trajan doprinos razvoju veleučilišta, visokih škola i stručnih studija u Hrvatskoj, a zbog donošenja Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru 2021. godine koji je izjednačio vrijednost stručnih i sveučilišnih studija te ih povezao na identične razine Europskog kvalifikacijskog okvira. Zlatnu plaketu Vijeća je u ime Vlade Republike Hrvatske preuzeo ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs.
Ministar Fuchs je prilikom preuzimanja priznanja izjavio: „U vremenu kada se svjetsko i hrvatsko gospodarstvo susreću s velikim izazovima, do izražaja još više dolazi važnost kontinuiranog ulaganja u visoko obrazovanje. Stručni studiji u Hrvatskoj našim mladima omogućavaju razvoj kvalitetnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za uključivanje u tržište rada.“
Povelje Vijeća za doprinos razvoju stručnih studija primili su i Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Mirko Butković, prvi rektor i jedan od osnivača Veleučilišta u Karlovcu te dr. sc. Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije i bivši predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola. Priznanjem Vijeća za doprinos razvoju stručne i nastavne djelatnosti nagrađen je dr. sc. Dragan Zlatović, profesor visoke škole Veleučilišta u Šibeniku.
Dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š., predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola istaknuo je činjenicu: „Cijeli svijet je u potrazi za talentima jer gospodarski modeli danas najviše ovise o znanju i ljudima. Stručni studiji koji veleučilišta i visoke škole u Hrvatskoj izvode više od 20 godina, a koji inzistiraju na konkretnim vještinama i pripremi studenata za tržište rada nužni su hrvatskom društvu. Vijeće podržava reformske procese u visokom obrazovanju te prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, prije svega jer prepoznaje vrijednost stručnih studija za akademsku zajednicu i hrvatsko gospodarstvo.“
Prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, predsjednica Rektorskog zbora Republike Hrvatske i rektorica Sveučilišta u Rijeci istaknula je: „Ne bismo trebali stalno tražiti skrivene interese i prijetnje u svima, već uvijek potencijalne partnere, prijatelje i suradnike. Sve nas jednako obvezuju kvaliteta visokog obrazovanja, praktične i relevantne kompetencije studenata koji nalaze svoje mjestu u društvu rada. Povezuje nas jedno pitanje – jesmo li na razini zadatka koji visoko obrazovanje i znanost stavljaju pred nas?“
Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, istaknuo je važnosti visokih učilišta i veleučilišta jer adekvatno i pravovremeno prepoznaju potrebe tržišta i omogućavaju potrebnu pozitivnu promjenu. „Upravo nas konkurencija čini boljima, a u kontekstu obrazovanja konkurentnost se postiže povećavanjem broja stranih studenata koji studiraju kod nas“, naglasio je Furjan.
Na svečanoj sjednici su, uz čelnike svih veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj i predstavnike studenata, sudjelovali članovi Vlade Republike Hrvatske, rektori hrvatskih sveučilišta, zastupnici u Hrvatskom saboru i Europskom parlament u, veleposlanici i drugi članovi diplomatskog zbora u Hrvatskoj, predstavnici poslodavaca, župani, gradonačelnici te čelnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske tijelo je u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja koje čini ukupno 34 visoka učilišta; veleučilišta i visokih škola koje imaju Dopusnicu za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Na veleučilištima i visokim školama studira gotovo 20 % hrvatske studentske populacije, odnosno ukupno 26.000 studenata. Vijeće čine dekani ukupno 16 veleučilišta i 18 visokih škola, pri čemu je ukupno 19 visokih učilišta privatno, a ukupno 15 javno.
%20(1).png)
