Bernaysovi profesori na poslovnoj konferenciji „Dobre prilike kontinentalnog turizma“

Poslovna konferencija “Dobre prilike kontinentalnog turizma” proteklog je petka u Đurđevcu okupila brojne čelnike gradova, općina i turističkih zajednica iz različitih dijelova kontinentalne Hrvatske te niz stručnjaka među kojima je bilo troje Bernaysovih predavača.

O prilikama kontinentalnog turizma na konferenciji govorili su Bernaysov pročelnik Odjela za komunikacije dr. sc. Dejan Gluvačević, v.d. pročelnice Odjela za turizam te doc. dr. sc. Romana Lekić i dr. sc. Krešimir Starčević, redom profesori na novom studiju Poslovnog upravljanja koji na  trećoj godini studentima nudi smjer Menadžment u turizmu.

Konferencija je kroz tri tematska panela analizirala dosadašnji razvoj turizma u unutrašnjosti Hrvatske te buduće perspektive koje se pružaju turističkim dionicima. Opći zaključak konferencije glasi: “Za razliku od Jadrana, u kontinentalnoj Hrvatskoj se može razvijati cjelogodišnji i održivi turizam”.

U prvom panelu "Brandiranje kontinentalnog turizma" sudjelovao je pročelnik Odjela za komunikacije dr. sc. Dejan Gluvačević. Naglasak panela je bio na analizi svega što kontinentalna Hrvatska nudi u smislu turizma i raspravi treba li to objediniti u krovni brand ili stvoriti niz pojedinačnih brandova za različite turističke niše te kako najbolje promovirati kontinentalne turističke potencijale. "Smatram da bi granice turističkih regija trebale bi biti geografske, a ne administrativne, jer inače dolazimo do apsurda poput otoka Paga, koji je pola u Dalmaciji, a pola na kontinentu. U kontekstu kreativnosti u brendiranju spomenuo primjer belgijskog gradića Charleroi, koji strancima nije mogao ponuditi ništa lijepo, pa se brandirao kao "najružniji grad na svijetu" - i u samo dvije godine povećao svoj turistički promet za 300 posto“, istaknuo je pročelnik Gluvačević.

Drugi panel "Interpretacija baštine" ugostio je  v.d. pročelnice Odjela za turizam te doc. dr. sc. Romanu Lekić i Bernaysovog predavača dr. sc. Krešimira Starčevića, a namijenjen je bio promišljanju korištenja prirodne, kulturne i povijesne baštine u svrhu razvoja turizma te je odgovorio na pitanje kako ispričati priče vezane uz brojne turističke potencijale i resurse, pogotovo nematerijalnu baštinu kojom cijela Hrvatska itekako obiluje. Profesor Starčević je istaknuo važnost uključenosti više dionika u turističkoj promociji destinacije kako bi ona bila zaista održiva te je naglasio da unatoč drugačijem mišljenju, u praksi, velik broj projekata ipak nije financijski održiv, ali su i takvi projekti važni radi očuvanja kulturne baštine i tradicije.

U trećem panelu "Resursi i primjeri dobre prakse" sudjelovala je ponovno je  v.d. pročelnice Odjela za turizam te doc. dr. sc. Romana Lekić. Panel je bio zamišljen interaktivni pregled različitih projekata koje su pojedini gradovi i općine dosad uspješno proveli, tema poput na koji način su aktivirali lokalno stanovništvo da se počne baviti turističkim aktivnostima, što turiste privlači a što ne i mnogo drugih elemenata turističkog razvoja. Osim rasprave panelista, ovaj dio konferencije bio je otvoren za sve zainteresirane predstavnike gradova, općina i turističkih zajednica da svima ukratko predstave svoje najuspješnije turističke projekte. "Sve je više primjera dobre prakse na kontinentu, koji nisu primjer projektnih ulaganja, već dio autentičnosti, identiteta kroz povezivanje i partnerske odnose u lokalnoj zajednici. To je i poveznica s novim trendovima i posebnim oblicima turizma gdje lokalna udruga može pokrenuti potpuno novi razvoj cjelogodišnjeg turizma u kojega će ulagati i onaj koji daje uslugu i onaj koji je prima. Najnoviji svjetski hit je volonterski turizam kroz tzv. wwoof – volontiranje na farmama diljem svijeta u zamjenu za smještaj i obroke, kojega sve više promovira Svjetska udruga volontera mahom vezana uz organsku poljoprivredu “, rekla je pročelnica Lekić.

‍