BBC News novinar specijaliziran za klimatske dezinformacije – Marco Silva održao Bernays Masterclass predavanje

Iskusni BBC News novinar Marco Silva, stručnjak za razotkrivanje dezinformacija i lažnih vijesti objasnio je kako ljudi dezinformacije mogu širiti namjerno, ali i slučajno zbog svojih stavova i nedostatka kritičkog promišljanja. Održao je predavanje i pozvao studente i sve prisutne da mu se jave s pričama o klimatskim dezinformacijama u Hrvatskoj, kako bi ih i osobno mogao istražiti te pomoći u razotkrivanju mogućih dezinformacija.

Bez obzira na stereotipe, čak i političari ponekad nenamjerno šire dezinformacije, što može dovesti do velikih posljedica.“ To je Silvu potaknulo na detaljnije istraživanje ovog fenomena i to u području od globalnog interesa, klimatskim promjenama i okolišnim pitanjima. „Kao novinar, zapitao sam se iskreno kako dezinformacije dolaze u medijski prostor te zašto ih ljudi nesvjesno dijele“.

Navodeći najčešće primjere dezinformacija o klimatskim promjenama, ustvrdio je kako mnogo svjetskih tvrtki aktivno komunicira kako su njihovi proizvodi i usluge zeleno orijentirani, isključivo u marketinške svrhe, ali kako se dubljom analizom često otkrije suprotno. Silva je objasnio kako se dezinformacije nalaze u oglasima, novinarskim tekstovima te na društvenim mrežama, što im omogućava lako dijeljenje. „Kada sam krenuo s istraživanjem, primio sam se za glavu jer sam shvatio da se jedini na svijetu bavim ovolikom količinom lažnog sadržaja koju želim sistematizirati i analizirati“, rekao je o svojim početcima.

Na temelju najčešćih poruka koje širitelji dezinformacija koriste, identificirao je dvije skupine: (1) delayere koji šire narativ kako klimatske promjene neće stupiti tako brzo zbog čega nema potrebe za mjerama te (2) doomere koji zagovaraju stav kako će zbog klimatskih promjena svijet ionako propasti, pa također nema potrebe za rješavanje problema na svjetskoj razini. „Poruke su jako suptilne i pametne te koriste situaciju što mi kao ljudi često imamo druge prioritete. Ipak, trebamo o ovoj temi aktivno razmišljati, jer će ovim tempom ubrzo postati baš upravo taj prioritet“.

Pojašnjavajući kako to izgleda u praksi, naveo je primjer lažne vijesti, kako nedavne velike australske poplave nisu bile vezane uz klimatske promjene, nego su nastale zbog procesa „zasijavanja oblaka“ koji umjetnim putem potiče kišu. Govorio je i o poznatom primjeru koncepta 15-minutnih gradova gdje su sve potrebne usluge dostupne pješice od mjesta života, gdje su kritičari razvili teoriju zavjere o tom konceptu kao sustavom kontrole građana nakon pandemije, i to od strane vladajućih struktura. Kao najbolji primjer, istaknuo je kako su najveći oglašivači na društvenim mrežama o tehnologiji prirodnog plina upravo tvrtke za lobiranje, tvrtke za fosilna goriva i think-tankovi, gdje lažno brendiraju prirodni plin kao čistu tehnologiju. „Sve ove primjere sam analizirao sa znanstvenicima, koji su vrlo lako pronašli dokaze da stvari nisu takve kakvima se prezentiraju. Prirodni plin dokazano šteti atmosferi, 15-minutni gradovi ne mogu kontrolirati ljude nego smanjuju ispušne plinove, dok poplave nemaju veze sa zasijavanjem oblaka, nego ekstremnijim vremenom povezanim sa zagrijavanjem planeta. Sve se dalo lako provjeriti kroz kvalitetan fact-checking sa stručnjacima“.

Predavanje je zaključio isticanjem i negativnog iskustva rada kao istraživačkog novinara o borbi protiv dezinformacija o klimatskim promjenama. „Mnogi me zbog mojeg rada vrijeđaju i trollaju, jer me smatraju aktivistom. Međutim, ja nisam aktivist jer ne govorim što ljudi trebaju činiti, nego zagovaram znanstveni i istinit pristup temi klimatskih promjena“, zaključio je.

‍